Povjesnica Bojne „Zrinski“

1. Ustrojavanje i selekcija

Bojna „Zrinski“ ustrojena je 18. svibnja 1991. kao specijalna postrojba Ministarstva obrane Republike Hrvatske, temeljem zapovijedi ministra obrane Martina Špegelja i zamjenika ministra obrane Gojka Šuška. Stacionirana je u objektu bivše Političke škole u Kumrovcu.

Za nositelja poslova osnivanja i prvog zapovjednika postrojbe imenovan je pukovnik Ante Zorislav Roso, a za njegovog pomoćnika i dozapovjednika bojnik Miljenko Filipović.

Nakon stroge selekcije od oko 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH u Kumrovcu, za novu su postrojbu odabrana 27 pripadnika, kojima su se pridružila još dva pripadnika ATJ Lučko.

Kriteriji za ulazak bili su izuzetno strogi:

• dob ispod 25 godina

• odlično zdravstveno stanje

• neoženjen

• visoka psihofizička spremnost

• sposobnost plivanja

• posjedovanje vozačke dozvole itd.

Pukovnik Roso odmah je jasno postavio standarde riječima:

„Neka dvoranu napuste svi koji nisu spremni poginuti za Hrvatsku.“

Bojna „Zrinski“ ustrojena je s namjenom:

• samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju RH

• izvođenja diverzantskih i specijalnih akcija u dubini neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.

2. Obuka i doktrina

Nakon ustrojavanja i opremanja, započela je intenzivna danonoćna obuka.

Glavni naglasci obuke:

• povećanje psihofizičke izdržljivosti

• rukovanje svim dostupnim borbenim sredstvima (pješačko oružje, eksplozivi, mine, protuoklopno i topničko oružje)

• vojna taktika specifična za specijalne postrojbe

U obuci se nastojalo simulirati što realnije ratne uvjete, uključujući:

• korištenje bojevog streljiva

• privikavanje na buku eksplozija i rafalne paljbe

• učenje trpljenja povreda i boli – svjesnost što ih čeka u realnim borbama

Od pripadnika se očekivalo:

• timski rad

• skromnost

• djelovanje u tajnosti, bez javnog priznanja

• odanost zadaći

• sposobnost podnošenja ekstremne psihofizičke iscrpljenosti

Dozapovjednik bojne, Miljenko Filipović, kao bivši pripadnik Legije stranaca, imao je diplome:

• elitnog padobranca

• ronioca

• vođe skupine komandosa

• instruktora borbe prsa o prsa

To iskustvo postalo je temelj izuzetno zahtjevne obuke bojne „Zrinski“.

3. Prve borbene zadaće – Obrovac i Kruševo

Prva borbena zadaća bojne bila je uništenje terorističkih patrola i objekata pod kontrolom pobunjenih Srba na potezu Obrovac – Kruševo.

Na teren je upućena borbena skupina pod zapovjedništvom dozapovjednika bojne.
Nakon izviđanja i planiranja, uspješno su:

• uništili dva teroristička skladišta s opremom i hranom

• uništili jednu motoriziranu patrolu

Skupina se vratila bez gubitaka na područje pod kontrolom hrvatskih snaga.

4. Vukovar – obuka, izviđanje i borbene akcije

Dana 15. lipnja 1991., bojna „Zrinski“ zapovijeđu nadređenog zapovjedništva odlazi u Vukovar.

Prvo su smješteni na farmi Opatovac, gdje:

• sudjeluju u ustrojavanju i obučavanju vukovarskog bataljuna Zbora narodne garde

• provode patroliranja i izviđanja šireg područja vukovarske općine (Ilok, Šarengrad, Borovo Naselje, Bogdanovci…)

Dolaskom 4. bojne 1. brigade „Tigrovi“ iz Zagreba, oni preuzimaju položaje na Opatovcu, a bojna „Zrinski“ seli u centar Vukovara, u zgradu VUPIK-a uz Dunav.

U suradnji s:

• vukovarskim Kriznim stožerom

• Policijskom stanicom Vukovar

bojna provodi:

• razoružavanje naoružanih Srba u gradu

• oduzimanje vojnog oružja

• privođenje sumnjivih osoba, sve uz korektan i zakonit postupak.

Psihološki učinak

Pojava pripadnika bojne „Zrinski“:

• u zapadnim odorama, s modernim naoružanjem

• disciplinirani, učinkoviti, bez pompe

snažno je dizala moral hrvatskih branitelja i stanovništva, a istodobno demorilizirala pobunjenike.

5. Borova Naselje, Crepuga i Sotin

U Borovu Naselju, pobunjeni Srbi drže:

• naselje Crepuga

• ulice: Lička, Bosanska, Ustanička, Velebitska, Kozaračka, dio Trpinjske ceste

Time:

• povezuju svoje snage

• osiguravaju prilaze iz Borova Sela, Trpinje, Vere, Bobote, Pačetina, Bršadina

• neprestano djeluju snajperima i vatrom po hrvatskim kvartovima i samom gradu

U dogovoru s Kriznim stožerom, policijom i Blagom Zadrom, bojna „Zrinski“:

• uništava mitraljesko gnijezdo u Ličkoj ulici

• oslobađa Crepugu i navedene ulice

• presijeca komunikaciju Borovo Selo – Trpinja

Nakon toga, u Sotinu, pokušaj stvaranja „tampon-zone“ od strane JNA i lokalnih Srba spriječen je intervencijom:

• satnije 4. bojne 1. brigade

• dvije borbene skupine bojne „Zrinski“

Akcija završava:

• razbijanjem terorističke skupine

• odustajanjem JNA od stvaranja „tampon-zone“

• zarobljavanjem trojice naoružanih terorista

Dana 15. srpnja 1991., bojna napušta Vukovar i vraća se u bazu Kumrovec.

6. Hrvatska Kostajnica

Dana 2. kolovoza 1991., bojna „Zrinski“ dobiva zadaću probiti se, zajedno s dijelom 1. brigade ZNG-a, do opkoljene Hrvatske Kostajnice.

Akcija:

• probijanje do Kostajnice

• zauzimanje grada bez većih problema

• sljedećeg dana povlačenje bojne u bazu, dok 1. brigada ostaje u gradu

U tom razdoblju, zapovijedanje bojnom preuzima bojnik Miljenko Filipović, a pukovnik Roso prelazi u Glavni stožer HV-a.

7. Gospić, Lipe i Kaniža

Dana 4. rujna 1991., bojna odlazi na ličko bojište – Gospić.

• smještaj u hotel „Lika“

• 5. rujna – postavljanje zasjede koloni JNA u pokušaju ulaska u vojarnu

Tom prilikom bojna:

• zarobljava generala Trajče Krstevskog, načelnika štaba 13. (Riječkog) korpusa JNA

• zarobljava tridesetak pripadnika JNA u pet BOV-ova

Krstevski je tako postao prvi general JNA zarobljen u Domovinskom ratu.

Nakon daljnjeg razvoja događaja, bojna se premješta u selo Lipe, organizira kružnu obranu sela i izvodi diverzantske akcije, uključujući:

• zauzimanje silosa – ključnog neprijateljskog uporišta

• ubacivanja u neprijateljsku pozadinu

• obračune s neprijateljskim skupinama

Nakon topničkih napada u kojima su ranjena tri pripadnika, bojna se prebacuje u selo Rosulje kod Gospića.

Slijedi napad na skladište TO u Kaniži, najveće skladište oružja u Lici:

• uspješan upad, neutralizacija posade, predaja JNA

• pokušaj izlaska tenkova iz vojarne zaustavljen

• neprijateljsko zrakoplovstvo raketira skladište, jedan avion oštećen paljbom iz BOV PAT 20/3

• skladište ispražnjeno do jutra

Ubrzo zatim, velika kolona oklopa iz pravca Banja Luke napada Gospić:

• napad uspješno odbijen

• uništeno više oklopnih vozila

• zarobljeno 7 tenkova, 12 minobacača 120 mm i velike količine streljiva

Zarobljena sredstva kasnije se koriste u osvajanju drugih vojarni na gospićkom području.

8. Pokupsko, Lasinja, Velika Buna

Početkom listopada 1991. tri borbene skupine odlaze na područje:

• Pokupskog

• Lasinje

• Velike Bune

Zadaća:

• u slučaju prelaska četničkih snaga preko Kupe – povući hrvatske snage i pučanstvo, te aktivirati cisterne plina koje bi spriječile napredovanje neprijatelja

• spriječiti izlazak oklopa JNA iz vojarne u Velikoj Buni i spajanje s neprijateljem s druge strane Kupe

Do prelaska nije došlo, situacija se stabilizira, a bojna se 15. listopada vraća u bazu.

U drugoj polovici listopada dvojica pripadnika bojne provode obuku za tek ustrojenu specijalnu postrojbu HV – bojnu „Matija Vlačić“ na području Opatije.

9. Metković i brdo Tmor

Dana 28. listopada 1991., bojna odlazi u Metković s ciljem pomaganja u vojnim djelovanjima za oslobađanje Slanog.

Zadaća:

• oslobađanje brda Tmor, ključne kote s koje neprijatelj nadzire pokrete HV-a i navodi topništvo

Bojna:

• iznenadnim napadom zauzima Tmor

• uspješno preživljava snažan topnički udar zahvaljujući hladnokrvnoj zapovijedi da svi ostanu u zaklonu

• neprijateljsko topništvo „prebacuje“ položaje

• brdo ostaje pod hrvatskom kontrolom

Nakon nekoliko dana akcija se širi na okolna uporišta, potom slijedi primirje i povratak bojne u bazu.

Do kraja 1991.:

• u bojnu je primljeno oko 100 novih gardista

• postrojba raste s razine voda na razinu satnije

• razlog: specifične, vrlo zahtjevne zadaće i „trošenje“ ljudstva u intenzivnim akcijama

10. Posjet predsjednika Tuđmana

U prosincu 1991., bojnu u Kumrovcu posjećuje predsjednik RH dr. Franjo Tuđman.

Uz ostalo, obraća im se riječima:

„Prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njezin prvi odred…
Za vaša junačka djela pisat će povijest…
Budite primjer u vladanju, u odnosu prema narodu i vlastima…
Vi morate zračiti novim duhom hrvatske svijesti, jedinstva vojske i naroda.“

11. Instruktorski timovi i obuke (1992.)

Početkom 1992.:

• instruktorski tim za raketne sustave ide u Osijek i Vinkovce

• obučava raketne baterije četiri brigade u zoni Osijeka

Istodobno:

• drugi tim obučava pravosudne policajce u zatvoru u Lepoglavi

U ožujku 1992.:

• više instruktorskih timova odlazi u Hercegovinu

• obučavaju buduće pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO)

Kad postrojba nije na terenu – provodi se intenzivna obuka i priprema za nove zadaće.

12. Kupres i Kupreška visoravan (travanj 1992.)

U travnju 1992. bojna odlazi na Južno bojište, smješta se u selo Borčane kod Tomislavgrada.

Dana 4. travnja:

• sudjeluje u čišćenju prostora od Donjeg Malovana do brda Čajuša

• sljedećeg dana sudjeluje u čišćenju grada Kupresa

• s dvjema borbenim skupinama osigurava bokove hrvatskih snaga (Zlosela, Kupreška vrata)

Dana 6. travnja, u uličnim borbama u Kupresu:

• poginula su tri pripadnika, četvrti je umro od rana u bolnici

• lakše je ranjen i zapovjednik bojne

Dana 7. travnja:

• neprijateljsko oklopništvo probija liniju u Zloselima

• hrvatske snage povlače se na Čajušu

• 10. travnja neprijatelj probija i tu crtu, napreduje prema Šuici

Bojna „Zrinski“:

• uključuje se u zaustavljanje napredovanja

• kod Donjeg Malovana zaustavlja neprijatelja

• uspostavlja crtu obrane koja se održava sve do operacije „Cincar“ 1994.

13. Osiguranje ministra i zrakoplovna skupina

Kroz cijelo vrijeme:

• dio pripadnika bojne daje osobno osiguranje ministru obrane RH, posebno pri kretanju po terenu

Bojna ima i zrakoplovnu skupinu s tri ultra laka zrakoplova:

• izviđanje

• snimanje

• pa čak i bombardiranje neprijateljskih položaja

Iako je borbeni učinak bio ograničen, psihološki efekt je bio značajan – neprijatelj je doživljavao zračne napade i bio prisiljen trčati u skloništa.

14. Južno bojište i operacija „Tigar“

U lipnju 1992. bojna odlazi ponovno na Južno bojište, stavlja se na raspolaganje zapovjedniku bojišta i:

• provodi intenzivna izviđanja u neprijateljskoj pozadini

• priprema teren za operaciju „Tigar“

Zadaća bojne:

• zauzeti istaknuto neprijateljsko uporište Golubov kamen (tt 422)

• neprijatelj odatle kontrolira komunikaciju Mokošica – Dubrovnik

Bojna:

• ubacuje skupine nekoliko dana ranije

• iznenadnim napadom razbija uporište i ovladava kotom

• nakon procjene da se položaj ne može držati bez velikih žrtava, po zapovijedi se izvlači

Nakon toga slijedi povratak u bazu i daljnja obuka.

15. Bojna „Zrinski“ u operaciji „Maslenica“ (1993.)

Nakon neuspješnih pokušaja mirne deblokade zadarskog zaleđa i neučinkovitosti UNPROFOR-a, Hrvatska pokreće vojnu operaciju:

• plan izradio Zborno područje Split pod vodstvom Ante Gotovine

• operacija prvo nazvana „Gusar“, kasnije „Maslenica“

Bojna „Zrinski“:

• 18. siječnja 1993. prebačena u Zadar

• smještena u hotelsko naselje Borik

• operacija pripremljena u potpunoj tajnosti, telefoni isključeni, dovođenje snaga maskirano

Dana 22. siječnja 1993.:

• snažna topnička priprema

• istodobni napadi na više smjerova

Prvog dana bojna je u djelatnoj pričuvi. Potom:

• napad smjerom Suhovare – Drače radi osiguranja boka 4. gardijskoj brigadi

• nakon teških borbi dobivaju novu zadaću: prebacio u Murvicu, probijanje prve crte i prelazak u djelatnu obranu

• potom napad smjerom Zemunik Donji – ZL Zemunik – Smrdelj – Smoković

• potiskuju neprijatelja prema Smokoviću i dovode protivnika u poluokruženje

• ovladavaju dijelom Smokovića i uspostavljaju obranu

Dana 26. siječnja:

• napad smjerom Prkos – Škabrnja – Ražovljeva glava (tt 165)

• bojna oslobađa Škabrnju i ovladava Ražovljevom glavom

• potom predaje položaje svježim snagama

Nakon toga:

• bojna kao interventna postrojba pokriva cijelu crtu Novigrad – Zadar – Biograd

• intervenira gdje god je linija ugrožena

Kašić i Narančići

Kad srpske snage nakratko vraćaju Kašić, bojna „Zrinski“:

• uz jaku topničku i protuoklopnu vatru ulazi u selo

• potiskuje neprijatelja i vraća položaje

Dana 7. veljače 1993., probijena je crta kod Narančića kod Novigrada:

• bojna žurno šalje snage u područje Batura

• stabilizira crtu, odbija napade, uništava neprijateljski tenk djelomično, tjera neprijatelja u povlačenje

Tom prilikom:

• pogiba jedan pripadnik bojne

Nakon stabilizacije crte:

• predaja položaja linijskim postrojbama

• povratak u Zadar, zatim u bazu Rakitje

Od veljače 1993. pa do ustrojavanja 1. hrvatskog gardijskog zdruga, bojna ponovno djeluje na Južnom bojištu.

16. Posjeti i odlikovanja

Povodom Božića i Nove godine 1993., bojnu „Zrinski“ posjećuje ministar obrane Gojko Šušak.
Zapovjednik bojne, pukovnik Miljenko Filipović, u znak zahvalnosti mu daruje snajpersku pušku.

Dana 30. ožujka 2017., predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je:

Bojnu „Zrinski“ Redom Nikole Šubića Zrinskog

za iskazanu i posvjedočenu hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.