FRANKOPAN
Ratni put Bojne „Frankopan“
Osnivanje bojne
Nakon što je u svibnju 1991. ustrojena prva specijalna postrojba Hrvatske vojske – Bojna „Zrinski“, krajem srpnja iste godine, u okviru Glavnog stožera HV-a, ustrojena je i Bojna „Frankopan“.
Od samog početka bila je zamišljena kao elitna postrojba za specijalne namjene, obučena za najzahtjevnije borbene i diverzantske zadaće.
Rane borbene zadaće (1991.)
Prve intervencije Bojna „Frankopan“ imala je na području Zagreba tijekom tzv. Rata za vojarne.
Početkom rujna 1991. jedna borbena skupina djeluje na bojišnici oko Sunje, dok je druga skupina uspješno angažirana na području srednje i južne Dalmacije.
Istodobno, kod Ivanić-Grada Frankopani ustrojavaju Centar za komando obuku, u kojem se provodila obuka po NATO standardima, kako za njih same, tako i za druge postrojbe Hrvatske vojske. Taj je centar ostao aktivan sve do kraja Domovinskog rata.
Operacije na novljanskoj bojišnici i „Orkan ‘91“
Prvu veću akciju u dubini okupiranog teritorija Frankopani izvode krajem listopada 1991. na novljanskoj bojišnici.
Ondje sudjeluju i u početnoj fazi velike oslobodilačke operacije „Orkan ‘91“.
Zbog kritične situacije u istočnoj Slavoniji, neposredno prije pada Vukovara, Bojna „Frankopan“ hitno je prebačena na osječku bojišnicu.
Djelovanje u Osijeku i akcija „Đavolja greda“
U Osijeku Frankopani sudjeluju u više izravnih borbi, provode diverzantske akcije i dubinska izviđanja, čime su značajno podizali moral branitelja poluokruženoga grada.
Posebno se istaknula njihova akcija izvlačenja tijela 16 poginulih branitelja iz šume Rosinjača, izvedena ispred samih neprijateljskih položaja.
Frankopani također sudjeluju u provedbi prve oslobodilačke akcije na tom području – „Đavolja greda“, nakon čega, s međunarodnim priznanjem Hrvatske, dobivaju nove i sve zahtjevnije zadaće.
Obuka u Dalmaciji i Hercegovini, te Kupres (1992.)
Početkom 1992. Frankopani provode obuku domaćim braniteljima na području Dalmacije i Hercegovine.
Izbijanjem rata u BiH, interventno se šalju na kuprešku bojišnicu gdje, na području Šuice, zaustavljaju prodor oklopnih snaga JNA.
Bugojno i Gornji Vakuf
Krajem svibnja 1992. Frankopani su raspoređeni u Bugojno, a potom u Gornji Vakuf, gdje organiziraju obranu od srpske agresije, ali i uspješno sprječavaju sukobe između lokalnih hrvatskih i bošnjačkih snaga, čuvajući mir na tom području.
Uloga u ustrojavanju elitnog obučnog sustava HV-a
Sredinom 1992. postrojba se premješta na područje Zadra, u vojarnu Šepurine, gdje daje ključan doprinos ustrojavanju elitnog centra za vojnu obuku dočasnika i časnika Hrvatske vojske.
Gašenje bojne i nastavak djelovanja pripadnika (1992.–1995.)
Dana 15. prosinca 1992., Bojna „Frankopan“ formalno je ugašena.
Najveći dio pripadnika prelazi u novoustrojenu 7. gardijsku brigadu „Puma“, dok drugi nastavljaju djelovati u:
specijalnim postrojbama Glavnog stožera HV-a
ostalim postrojbama Hrvatske vojske
postrojbama HVO-a
Bez obzira na daljnje karijere, bivši Frankopani dali su izniman doprinos ukupnoj pobjedi hrvatskih snaga u Domovinskom ratu.
Gubici i odlikovanja
Kao aktivni pripadnici bojne poginula su četvorica Frankopana, a tijekom daljnjeg ratnog djelovanja u drugim postrojbama poginulo je još sedam bivših pripadnika.
Za svoj doprinos i iznimnu hrabrost, Bojna „Frankopan“ odlikovana je: